Nema nazad, samo napred – na tom putu jedino stoji javni interes (EXPO 2027)
Autorke: Jovana Timotijević i Božena Stojić, kolektiv Ministarstvo prostora
Živeći već 30 godina neoliberalni razvoj grada, trebalo bi da smo se već odomaćili u stalnoj deregulaciji procedura i sistema upravljanja. Ti sistemi bi, barem nominalno ili kao preostali trag jugoslovenskih urbanih politika, trebalo da čuvaju javni interes, i da obezbede da koristi javnih politika budu koliko-toliko jednako raspoređene na većinu onih koji žive u Srbiji. Može biti da nas više ne iznenađuju stalna labavljenja standarda i kontrolnih mehanizama, ali to nikako ne znači da su oni blaži ili manje opasni u svojim efektima.
Izmene i dopune Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO BELGRADE 2027, zajedno sa izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (ZPI), trenutno su u skupštinskoj proceduri. Iako bi svaki zakon, pa i onaj o izmenama i dopunama, naročito ako “bitno menja pravni režim u jednoj oblasti ili kojim se uređuju pitanja koja posebno zanimaju javnost”, morao da pre usvajanja prođe javnu raspravu od najmanje 20 dana (član 77 Zakona o državnoj upravi i član 41 Poslovnika Vlade RS), to se u ovom slučaju nije dogodilo. Ako je Vlada RS i uložila ozbiljan trud da nadležnom odboru obrazloži zašto je u ovoj situaciji trebalo napraviti izuzetak (stav 4, član 41 Poslovnika Vlade), teško je zamisliti smislenost tog neobrazloživog obrazloženja.
Bilo kako bilo, ono što se može pročitati i u inicijalnim članovima lex specialis-a i u predoženim izmenama i dopunama zaista se mora posmatrati kao udžbenički primer deregulacije – od procesa planiranja, do same izgradnje objekata i njihovog puštanja u rad.
Dodatno zabrinjava i to što nije jasno koji je obim efekata takvih politika, jer je nejasno i na koje se sve objekte ove odredbe odnose. Kako je navedeno, lex specialis i njegove izmene se odnose na “objekte u okviru Prostornog plana područja posebne namene Nacionalnog fudbalskog stadiona, kao i objekte koji nisu obuhvaćeni Prostornim planom, a u funkciji su realizacije projekta EXPO BELGRADE 2027”, što predstavlja veoma rastegljiv okvir. Uz „adekvatno“ obrazloženje to može obuhvatiti i stambenu zgradu, hotel, neku turističku atrakciju, manji sportski objekat, kulturna dobra ili skoro bilo koji objekat što nosi moguće brojne rizike i potencijalne štetne efekte.
Pokušaćemo da, prolazeći korak po korak, standardne procedure od planiranja do izgradnje svega što se dovede u vezu sa EXPO-m, ukažemo na moguće posledice zakonskih intervencija koje inicijalni lex specialis i predlozi u skupštinskoj proceduri donose.
___
Korak 1 Odluka o izradi planskih dokumenata
Proces planiranja uvek započinje Odlukom nadležnog organa da određeni plan treba da se donese. U procesu pripremanja ove Odluke pribavljaju se mišljenja nadležnih organa o opravdanosti izrade predloženog plana. Takođe, sastavni deo Odluke su i rešenja o tome da li je potrebno u okviru izrade plana izraditi i Stratešku procenu uticaja na životnu sredinu, a od pre godinu i po dana, što je mahom pozdravljeno, i Studiju zaštite nepokretnog kulturnog dobra. Ova regulativa nije stigla ni pošteno da se oproba u praksi, a već je zasmetala i stala na put “progresa”. Aktuelne, šesnaeste po redu, izmene Zakona o planiranju i izgradnji više nisu toliko naklonjene zaštiti nepokretnih kulturnih dobara, makar kada je reč o EXPO manifestaciji i objektima koji su u funkciji održavanja iste. Naime, predlaže se da se prilikom izrade plana za objekte i područja koje Vlada RS utvrdila da su projekti za izgradnju objekata od značaja, odnosno od posebnog značaja za Republiku Srbiju (kao što su na primer objekti u funkciji održavanja EXPO manifestacije), ne mora uopšte izraditi Studija zaštite nepokretnog kulturnog dobra! Ukoliko bi nadležni doneli odluku da je Kalemegdanska tvrđava lokacija koju je potrebno urediti na određeni način kako bi je uključili i stavili u funkciju EXPO manifestacije, i pokrenuli izradu plana za to područje, ne bi bilo potrebno ujedno i izraditi Studiju zaštite nepokretnog kulturnog dobra za Kalemegdan. Sećate se ideje o gondoli na Kalemegdanu? Šta li je još neophodno na Kalemegdanu, a da je privlačno brojnim turistima koji hrle na EXPO?
Korak 2 Rani javni uvid
Briše se.
(Ko će dva puta slušati primedbe na plansku dokumentaciju, kada se rokovi za EXPO bliže!)
Lex specialis (član 4) navodi da se izlaganje planskog dokumenta na javni uvid vrši nakon stručne kontrole, što znači da se rani javni uvid, kao prvi korak moguće javne intervencije u koncept plana, potpuno preskače.
Korak 3 Javni uvid
Javni uvid predstavlja drugu od dve prilike kada se plan predstavlja javnosti (u formi nacrta plana, nakon stručne kontrole), kada je moguće poslati primedbe na plansko rešenje i kroz javnu sednicu te primedbe i braniti. Javni uvid, prema ZPI, traje najmanje 30 dana, ali to je izgleda predugo, jer građani i stručnjaci imaju previše vremena da valjano analiziraju dokumentaciju, osmisle predloge i primedbe i izgrade argumentaciju.
Za potrebe EXPO izložbe, lex specialis (član 5) stoga određuje da se trajanje (jedinog) uvida javnosti u planska dokumenta prepolovi – na 15 dana.
Korak 4 Usvajanje plana
Plan usvaja nadležna skupština i on postaje osnov za sve što se gradi na teritoriji koju pokriva.
Korak 5 Idejno rešenje za objekat ili kompleks
Prema važećem ZPI, za dobijanje lokacijskih uslova za projektovanje objekata poput stambenih, sportskih, javnih ili kulturnih neophodno je da investitor angažuje projektantsku firmu koja će izraditi idejno rešenje. Uslovi koji se dobijaju na osnovu tog rešenja praktično osiguravaju da je projekat koji proizlazi nakon toga u skladu sa planskim osnovom (sa planom za teritoriju na kojoj se objekat nalazi).
Korak 6 Dobijanje građevinske dozvole
Nakon što su lokacijski uslovi nabavljeni, predaje se zahtev za dobijanje građevinske dozvole za, recimo, izložbene paviljone u okviru EXPO kompleksa. Šta je za to potrebno? U redovnim uslovima i redovnoj proceduri trebalo bi predati nadležnom organu projekat za građevinsku dozvolu, kao i Studiju procene uticaja na životnu sredinu (za objekte za koje važi taj uslov). Saglasnost nadležnih na tu studiju je neophodan preduslov za izdavanje građevinske dozvole. Ako bi takva studija pokazala štetne uticaje planiranog objekta na neposredno okruženje, u tom slučaju saglasnost bi izostala. To bi projekat vratilo unazad u ispravljanje projekta za građevinsku dozvolu. A to je nedopustivo, rokovi su kratki, a i nikad nazad – samo napred!
Izmene lex specialis-a nude rešenje ovog problema. Naime, predviđaju da se za izgradnju objekata u okviru EXPO kompleksa i onih koji su u funkciji EXPO manifestacije može izdati građevinska dozvola, a potom i izgraditi objekat bez potvrđene studije o proceni uticaja na životnu sredinu, bez obzira na namenu i funkciju objekta i njegove uticaje na neposredno okruženje. Iako se formalno ta studija predaje uz projekat, nju niko zapravo ne kontroliše i odobrava. Na taj način, celokupni EXPO kompleks mogao bi dobiti dozvolu za gradnju bez date saglasnosti nadležnih institucija da izgradnja tih objekata i njihova upotreba ne predstavlja pretnju za životnu sredinu.
Predlog izmena dalje kaže da investitor jeste dužan da pomenutu saglasnost pribavi, ali tek kada bude predao zahtev za dobijanje upotrebne dozvole. Dakle, tek onda kada su objekti već izgrađeni i već pušteni u rad. Dobro je – ako već ne može da se ukine, može da se odloži i obesmisli! Zaista, čemu ta saglasnost onda uopšte i služi, jednom kada je objekat izgrađen? Da li će možda objekti biti srušeni zato što se ispostavi da su štetni po životnu sredinu? Zaista?
Korak 7 Upotrebna dozvola
Građevinska dozvola je dobijena, a objekti potom i sagrađeni. Kako bi bili pušteni u rad, standardna procedura nalaže da objekti dobiju i upotrebnu dozvolu koja garantuje da njihovo korišćenje ne predstavlja rizik po bezbednost korisnika prostora. Međutim, ostajući verne ideji efikanosti, predložene izmene i dopune lex specialis-a praktično legalizuju puštanje u rad objekata u okviru kompleksa EXPO bez izdavanja upotrebne dozvole. Naime, dovoljno je da komisija za tehnički pregled izda pozitivan izveštaj o ispunjenosti uslova za privremeno korišćenje, umesto da, prema Zakonu o planiranju i izgradnju i Pravilniku koji bliže određuje proceduru tehničke kontrole, investitor uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole, preda i celokupni projekat izvedenog stanja uz izjavu stručnog nadzora, izvođača radova i investitora da nije bilo odstupanja od projekta za građevinsku dozvolu i izvođenje, sertifikat o ispravnosti instalacija, izveštaj o geodetskim osmatranjima….lista je previše dugačka za kratke rokove za realizaciju međunarodne izložbe. Dodatno, setimo se se šta je i predsednik Srbije izjavio početkom novembra: „Imam brigu za EXPO. Posle ovoga što se desilo, užasne tragedije u Novom Sadu… Kako sada reći nekome da potpiše nešto? […]Tako da imam strah po tom pitanju, ali trudiću se i boriću se da to izguramo, da ne dozvolimo da se zaustavimo sa modernizacijom i napretkom Srbije“.
Iako se, pogodite, ovaj nivo deregulacije pravda (opet i uvek) efikasnošću, ovde direktno govorimo o ugrožavanju bezbednosti. Naime, s obzirom da dozvola za privremeno korišćenje (koju nikako ne treba mešati sa postojećim institutom probnog rada koji reguliše član 157 ZPI-a) ima rok trajanja 2 godine, a kako su paviljoni u okviru EXPO kompleksa montažno-demontažni i mogu se i srušiti nakon završetka manifestacije, može se desiti da nema potrebe ni zamarati se procedurom i potrebnom dokumentacijom za pribavljanje upotrebne dozvole (a tu je onda i oslobađanje od saglasnosti na studiju procene uticaja na životnu sredinu).
Ako će se objekti “u funkciji realizacije projekta EXPO BELGRADE 2027” koristiti bez upotrebne dozvole, a tu spadaju objekti kroz koje bi trebalo da prođe veliki broj posetilaca, a da neki od njih i borave (stambeni objekti su takođe predviđeni u okviru kompleksa), onda je iracionalno i riskantno do te mere deregulisati jednu proceduru koja direktno određuje stepen bezbednosti izgrađene strukture.
___
Lex specialis za EXPO kompleks, kao i njegove aktuelne izmene, zajedno sa novim izmenama Zakona o planiranju i izgradnji predstavljaju suspendovanje važećih zakona zarad realizacije jedne izložbe, što se i navodi kao osnovni motiv za izmene zakona. Predmetni zakoni i njihove predložene izmene grubo krše mnoga načela zakonskog okvira naše države, čiji bi primarni ciljevi trebalo da se odnose na zaštitu javnog interesa i javnih dobara, ali i našeg prava na zdravu životnu sredinu, kao i garantovanje bezbednosti građana u građenoj sredini, javnim prostorima i objektima. Stoga se čini da nadležna ministarstva i Vlada ovim lex specialis-om i izmenama Zakona o planiranju i izgradnji građanima direktno poručuju da postoje interesi koji su iznad javnog, i da je opravdano ukinuti niz zakonskih odredbi države kojoj su odgovorni zarad ispunjenja rokova i obaveza prema jednom međunarodnom telu zaduženom za svetske izložbe. Ili je ovo samo novi prozor da se u ime efikasnosti trajno razlabave standardi planiranja i izgradnje?
Kakav je to paradoks da same institucije države učestvuju u svom sopstvenom rastvaranju. Donose se nove regulative koje deregulišu postojeće mehanizme kontrole. Pišu se čitave strategije koje propisuju standarde da bi se u poslednjem članu istih dokumenata ti standardi učinili neobavezujućim, poput plana višeg reda za zelenilo koji paradoksalno nije obavezan. Donosi se zakon kojim se praktično ukida procedura dobijanja upotrebne dozvole kao uslova za korišćenje objekta. Zahtevaju se uslovi (poput studije procene uticaja na životnu sredinu), koje kada se izdaju, više ne mogu ništa da uslove. Donosi se zakon kojim se ukida obaveza da se vodi računa o životnoj sredini…i o ljudima.
POVEZANI TEKSTOVI
Godina u znaku urbanističke pohlepe
Iza nas je još jedna godina u kojoj su, nažalost, životi i zdravlje građana bili kolateralna šteta java…
Potpiši za zelenilo
Kada se sećamo detinjstva, prvo se setimo zabave i igara kroz koje smo učili o sebi, o zajednici i…
Kolektivu Ministarstvo prostora druga nagrada na Salonu urbanizma
Kolektiv Ministarstvo prostora je danas osvojio drugu nagradu u kategoriji publikacije na ovogo…
Stanovi u kojima živi tržište
Kada bi mravi počeli naprasno da prave mravinjake koje ne bi koristili za život ili skladištenje hrane…
Kako se tretira zelenilo u planovima koji su bili na uvidu tokom leta?
Svi smo konačno odahnuli jer su one najgore letnje vrućine iza nas—i znamo, nije baš najlepši #tbt. Ipak…
Koliko toplotnih talasa možemo da preživimo? Zavisi od zelenila koje budemo imali.
Dva toplotna talasa koja smo, slobodno možemo reći, preživeli ovog leta, najintenzivniji su u poslednjih…
Zelenilo u planovima tek u tragovima, a sve toplija leta nas čekaju
Praksa objavljivanja ranih i javnih uvida u urbanističke planove za vreme leta, u toku velikih vrućina i …
Marina Dorćol – građani postavljali pitanja, ali nije imao ko da odgovori
Juče je u prostorijama Urbanističkog zavoda održan sastanak sa grupom građana Dorćol u srcu, u or…
Radionica kriznog štaba sa inicijativom “Blok je naš”
Krizni štab u urbanističkom planiranju je servis naše organizacije koji građanima pruža profesional…
“Na čijoj ste strani?” je pogrešno pitanje
Juče je održan treći nastavak jedne iste javne sednice Komisije za planove o planu detaljne regul…
Plan uz železničku prugu Ostružnica u zoni vodoizvorišta
Plan detaljne regulacije prostora između obilaznice oko Beograda, Obrenovačkog puta i obilazne že…
Zatvaranje, raslojavanje i isključivanje – koncept modernog stanovanja?
Preplavljeni novoizgrađenim stambenim kvadratima i stilom života koji nam se uz njih obećava, sve…
Otvoreni prostor za razgovore o budućnosti gradova
Godinama se bavimo okupljanjem ljudi i izgradnjom političkih zajednica, pa nam je vremenom pos…
Inicijativa Blok je naš u odbrani novobeogradskog zelenila
U februaru 2024. godine, privremeni organ grada Beograda doneo je odluku o izradi plana detalj…
Kako će se ovog leta rashladiti energetski siromašni?
Jedan vreli letnji dan u mom životu protiče ispod klime, razgaćena, sa hladnom kafom na stolu i…
Građani zahtevaju izmene projekta Marina Dorćol zbog uticaja na životnu okolinu
Krajem septembra 2021. godine usvojen je Plan detaljne regulacije za Linijski park Beograd, projekat koji…
Više od 10% zelenila nestalo u Beogradu za 20 godina
Zelena infrastruktura je ključna za život u gradu, kako zdravstveno, tako i funkcionalno, u smislu zaštit…
Deklaracija o sudbini Beogradskog Sajma i Generalštaba-Saopštenje za javnost
Na osnovu aklamacijski iskazanih mišljenja Foruma – više od 350 arhitekata i inženjera različitih struka…
Primedbe na plan za hotel Jugoslavija – javni uvid
U periodu od 15.04. do 20.05.2024. možete poslati primedbe na plan za hotel Jugoslavija, koji je u isto…
U aktulenim planovima, zelenilo samo u tragovima
Trenutno se na ranom javnom uvidu nalaze dva plana detaljne regulacije koji u svom…
Trošimo duplo više energiije nego EU, a koliko možemo da platimo?
U Srbiji preko milion domaćinstava živi u energetskom siromaštvu. Prema zvaničnoj…
Video serijal “Pojmovnik – Ka drugačijem gradu”
Pred vama je serijal od četiri videa u kom pojašnjavamo osnovne pojmove koji definišu bolji život…
Šta se planira na Avali i Kosmaju?
Na oglasnoj tabli Grada pojavio se plan koji obuhvata ceo predeo Avale i Kosmaja, dakle, …
Šuma ne može biti pretvorena u komercijalne sadržaje – PDR za Zmaj
Nacrt izmena i dopuna PDR-a za područje privredne zone “auto-put” u Novom Beogradu…
Grad koji nestaje i grad koji nastaje
Kada pogledamo retrospektivno na 2023. godinu, jasno nam je da se Beograd trajno menja…
Slavimo 100 žena u arhitekturi!
Verovatno ste primetili da objave i najave urbanističkih planova i projekata ne možete tek tako d…
Urbanistički projekat za Sajam mora da se poništi
Verovatno ste primetili da objave i najave urbanističkih planova i projekata ne možete tek tako d…
Završen još jedan Zemaljski forum!
Krajem avgusta 2023. godine organizovali smo drugi Zemaljski forum, pod nazivom Terrestrial forum…
Primedbe na plan za Hotel Jugoslavija
U periodu od 11.09. do 25.09.2023. u toku je rani javni uvid u Plan detaljne regulacije bloka 11 i dela…
Mali vodič za čitanje planova
Opšta podela dokumenata iz oblasti prostornog i urbanističkog planiranja prepoznaje: planske do…
Zemljište je ograničen resurs
Zemljište je ograničen resurs na kom se nalaze šume, polja i mora, na zemljištu gradimo svoje dom…
Gde je plan?
Verovatno ste primetili da objave i najave urbanističkih planova i projekata ne možete tek tako d…
PEŠAČKO-BICIKLISTIČKI MOST: PRIMEDBE
PEŠAČKO-BICIKLISTIČKI MOST: PRIMEDBEU toku je javni uvid u Nacrt PDR za...
Izmene Zakona o planiranju i izgradnji – ni reči o javnom interesu PRIMEDBE
Nevladine organizacije RERI i Ministarstvo prostora su nakon jučerašnje rasprave o izmenama Zakon…
Pešačko-biciklistički most: PRIMEDBE
U toku je javni uvid u Nacrt PDR za izgradnju pešačko – biciklističke veze između Ulice Omladinsk…
GUP po meri čoveka – ali kog?
Sveobuhvatni društveni konsenzus o zajedničkim ciljevima i pravcima prostornog uređenja jednog …
Izveštaj sa četvrtog foruma
Razvoj Rušnja kroz perspektivu potreba njegovih stanovnika: izveštaj sa četvrte mini građanske skupštine…
Generalni urbanistički plan Beograda 2041: PRIMEDBE
U toku je #ranijavniuvid u Generalni urbanistički plan Beograda 2041. Tri godine nakon što je Sku…
Izveštaj sa drugog foruma
Početkom 2022. godine održali smo dva participativna foruma sa temom Generalni urbanistički pl…
Zahtev za održavanje javnih prezentacija GUP 2041
Trideset jedna ekspertska organizacija, građanska i neformalna inicijativa uputila je zahtev nadl…
BEOGRAD 2041
Nalazimo se u vrlo specifičnom trenutku – u toku je izrada Generalnog urbanističkog plana Beograd…
Izveštaj sa trećeg foruma
U subotu 26. marta 2022. godine, održan je četvrti participativni forum, čija je tema bila Nacrt PGR …
Srpsko-kineski industrijski park: PRIMEDBE
U toku je #javniuvid u Nacrt PP područja posebne namene za realizaciju projekta “Srpsko – Kineski…
GUP Beograda 2041 primedbe
U toku je rani javni uvid u Generalni urbanistički plan Beograda do 2041. godine. Tri godine nako…
Ima li prostora za građane u urbanističkom planiranju?
Prema istraživanju kolektiva Ministarstvo prostora, učešće javnosti u urbanističkom planiranju je…
Otvoreno pismo Ministarstvu povodom Predloga reforme
U četvrtak 17. marta, tokom trajanja javne rasprave o Konceptu politike o reformi e-Prostora doku…
Priznanje za Izgradnju mape jednakosti kolektiva BeFem
Dobili smo priznanje za Izgradnju mape jednakosti od kolektiva BeFem. Izuzetno velika čast!…
Vratiti izmene PGR-a Beograda na početak
Usled velikog broja nepravilnosti koje prate izradu Nacrta izmena i dopuna Plana generalne regula…
PGR Beograda, rani javni uvid: PRIMEDBE
Predmetni Elaborat je izložen na rani javni uvid uprkos tome što ne ispunjava i ne sadrži zakonom…
PGR BEOGRADA: primedbe
Danas, 21. januara je poslednji dan za predaju primedbi na Nacrt izmena i dopuna plana generaln…
Nacionalna stambena strategija: PRIMEDBE
Od 20. decembra 2021. godine do 10. januara 2022. godine sprovodila se javna rasprava o Predlogu …
U godini neizvesnosti jedno je bilo sigurno – u Beogradu se gradilo i planiralo!
Osvrt na 2021. godinu ostavlja utisak građanske borbe na svim frontovima – od kontinuiranog preba…
PGR: razvoj Beograda u senci praznika
Povodom odluke da se javni uvid u Nacrt izmena i dopuna Plana generalne regulacije Beograda (PGR)…
Beograd na vodi: PRIMEDBE
U toku je javni uvid u Nacrt izmena i dopuna prostornog plana za projekat „Beograd na vodi”. Već …
Održan prvi Participativni forum
U subotu, 6. novembra organizovali smo eksperimentalni participativni forum u sklopu kojeg su gra…
Prostorni plan RS: PRIMEDBE
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je 5. aprila objavilo početak javne rasp…
Nacionalni stadion: PRIMEDBE
Do 30. oktobra traje javni uvid u Prostorni plan područja posebne namene nacionalnog fudbalskog …
Beograd raste i nastaviće, ali da li se razvija?
U četvrtak, 23. septembra predstavili smo rezultate istraživanja javnog mnjenja o problemima funk…
Otvoren prvi Zemaljski forum – Horizonti promene!
U ponedeljak, 23. avgusta smo otvorili prvi Zemaljski forum u Ekološkom centru Radulovački u Srem…
Srpsko-kineski industrijski park, rani javni uvid: PRIMEDBE
U toku je Rani javni uvid povodom izrade Prostornog plana područja posebne namene za realizaciju…
Zahtevamo ponavljanje javnog uvida u Nacrt prostornog plana RS
Udruženja koja se zalažu za zdravu životnu sredinu i održivi urbani razvoj podnela su danas zahtev…
PGR Beograda, javni uvid: PDR za Linijski park: PRIMEDBE
U toku je javni uvid u Nacrt plana detaljne regulacije za Linijski park. Nacrt plana detaljne reg…
PGR Beograda, javni uvid: primedbe
U toku je javni uvid u plan generalne regulacije grada Beograda, međutim, javnost još uvek nema…
Prostorni plan Republike Srbije – neprihvatljivo kratak rok za učešće javnosti
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je 5. aprila objavilo početak javne rasp…
Park, ne gradilište! Mitićeva rupa je u opasnosti
Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Gradske uprave grada Beograda uputio je Elaborat …
Nagrada Crnogorskog salona arhitekture
Imajući u vidu aktuelnu epidemiološku situaciju, Organizacioni tim Salona odlučio je da radove pr…
Pandemija ≠ izgovor
Grad Beograd najgrublje krši građanska prava u nastojanju da bez učešća javnosti ozakoni štetni i…
Zahtevamo odlaganje javnih uvida!
U situaciji pogoršane epidemiološke situacije, kada je broj potvrđenih slučajeva zaraze bolešću …
Poništiti nezakonite procedure izrade planskih dokumenata
Juče je građanima uskraćeno pravo da učestvuju u donošenju odluke o urbanizaciji Makiškog polja, …
Kome je potrebna javna svojina?
Da li je prodaja najbolji način da se prostori u javnom vlasništvu iskoriste i sačuvaju? Beograđa…
Izložba Living the City – aerodrom Berlin-Tempelhof
Ministarstvo prostora je deo Living the City, velike revijalne izložbe koja prikazuje neke od naj…
Agelast: Ministarstvo prostora
“Oni se nalaze na prvoj liniji fronta trenutne borbe za Košutnjak, osnivači su “Ne davimo Beograd…
Emisija Prostori slobode: Iva Čukić
U šestoj epizodi serijala Prostori Slobode Mia David razgovara sa Ivom Čukić. U šestoj epizodi se…