PROSTORNI PLAN REPUBLIKE SRBIJE: PRIMEDBE
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je 5. aprila objavilo početak javne rasprave o Prostornom planu Republike Srbije i Izveštaju o strateškoj proceni uticaja Plana na životnu sredinu. Prostorni plan će definisati prostorni razvoj Srbije do 2035. godine. Javni uvid traje do 5. maja.
Prostorni plan Republike Srbije, kao krovni dokument prostornog planiranja, utvrđuje strateška opredeljenja u svim oblastima od značaja za razvoj naše zemlje, od rudarstva do turizma. Smatramo da je za ovako važan dokument neprimereno da Ministarstvo primeni zakonski minimum od 30 dana za javnu raspravu. Ministarstvo je moralo da ima proaktivniji pristup javnoj raspravi o dokumentu koji određuje smernice za razvoj Srbije u narednih 15 godina, umesto što je formalno ispunilo minimalne zakonske zahteve. Pozivamo Ministarstvo da produži rok javnog uvida, te da otvori širi društveni razgovor o Prostornom planu i time omogući istinsko učešće javnosti.
Prostorni plan se izrađuje u trenutku kada još uvek ne postoji nacionalni Plan razvoja, koji treba da definiše prioritete razvoja Republike Srbije i sa kojim Prostorni plan treba da bude usklađen. Plan razvoja još uvek nije donet, pa se postavlja pitanje svrsishodnosti izrade Prostornog plana. U nedostatku jasno postavljenih prioriteta razvoja, neprihvatljivo je zasnivanje Prostornog plana na podacima i dokumentima koji su istekli ili jednostavno – ne postoje. Na primer, u Prostornom planu se navodi da on sadrži i prioritete Nacionalnog investicionog programa do 2025. godine iako, prema zvanično dostupnim informacijama, Vlada Republike Srbije nikada nije usvojila ovakav dokument.
Kako bismo široj javnosti približili ovaj dokument i podstakli je na učešće u raspravi o njegovom donošenju, zajedno sa drugim organizacijama civilnog društva i stručnjacima organizovali smo analizu i konsultacije o ovom dokumentu. Takođe, napisali smo set primedbi koje građani mogu da preuzmu i pošalju u svoje ime i na taj način obezbede učešće u javnoj raspravi koja će uslediti.
POVEZANI TEKSTOVI
Nema nazad, samo napred – na tom putu jedino stoji javni interes (EXPO 2027)
Živeći već 30 godina neoliberalni razvoj grada, trebalo bi da smo se već odomaćili u stalnoj deregul…
Godina u znaku urbanističke pohlepe
Iza nas je još jedna godina u kojoj su, nažalost, životi i zdravlje građana bili kolateralna šteta java…
Potpiši za zelenilo
Kada se sećamo detinjstva, prvo se setimo zabave i igara kroz koje smo učili o sebi, o zajednici i…
Kolektivu Ministarstvo prostora druga nagrada na Salonu urbanizma
Kolektiv Ministarstvo prostora je danas osvojio drugu nagradu u kategoriji publikacije na ovogo…
Kako se tretira zelenilo u planovima koji su bili na uvidu tokom leta?
Svi smo konačno odahnuli jer su one najgore letnje vrućine iza nas—i znamo, nije baš najlepši #tbt. Ipak…
Koliko toplotnih talasa možemo da preživimo? Zavisi od zelenila koje budemo imali.
Dva toplotna talasa koja smo, slobodno možemo reći, preživeli ovog leta, najintenzivniji su u poslednjih…
Zelenilo u planovima tek u tragovima, a sve toplija leta nas čekaju
Praksa objavljivanja ranih i javnih uvida u urbanističke planove za vreme leta, u toku velikih vrućina i …
Marina Dorćol – građani postavljali pitanja, ali nije imao ko da odgovori
Juče je u prostorijama Urbanističkog zavoda održan sastanak sa grupom građana Dorćol u srcu, u or…
“Na čijoj ste strani?” je pogrešno pitanje
Juče je održan treći nastavak jedne iste javne sednice Komisije za planove o planu detaljne regul…
Plan uz železničku prugu Ostružnica u zoni vodoizvorišta
Plan detaljne regulacije prostora između obilaznice oko Beograda, Obrenovačkog puta i obilazne že…
Inicijativa Blok je naš u odbrani novobeogradskog zelenila
U februaru 2024. godine, privremeni organ grada Beograda doneo je odluku o izradi plana detalj…
Građani zahtevaju izmene projekta Marina Dorćol zbog uticaja na životnu okolinu
Krajem septembra 2021. godine usvojen je Plan detaljne regulacije za Linijski park Beograd, projekat koji…
Više od 10% zelenila nestalo u Beogradu za 20 godina
Zelena infrastruktura je ključna za život u gradu, kako zdravstveno, tako i funkcionalno, u smislu zaštit…
Deklaracija o sudbini Beogradskog Sajma i Generalštaba-Saopštenje za javnost
Na osnovu aklamacijski iskazanih mišljenja Foruma – više od 350 arhitekata i inženjera različitih struka…
Primedbe na plan za hotel Jugoslavija – javni uvid
U periodu od 15.04. do 20.05.2024. možete poslati primedbe na plan za hotel Jugoslavija, koji je u isto…
U aktulenim planovima, zelenilo samo u tragovima
Trenutno se na ranom javnom uvidu nalaze dva plana detaljne regulacije koji u svom…
Šta se planira na Avali i Kosmaju?
Na oglasnoj tabli Grada pojavio se plan koji obuhvata ceo predeo Avale i Kosmaja, dakle, …
Šuma ne može biti pretvorena u komercijalne sadržaje – PDR za Zmaj
Nacrt izmena i dopuna PDR-a za područje privredne zone “auto-put” u Novom Beogradu…
Grad koji nestaje i grad koji nastaje
Kada pogledamo retrospektivno na 2023. godinu, jasno nam je da se Beograd trajno menja…
Mali vodič za čitanje planova
Opšta podela dokumenata iz oblasti prostornog i urbanističkog planiranja prepoznaje: planske do…
Zemljište je ograničen resurs
Zemljište je ograničen resurs na kom se nalaze šume, polja i mora, na zemljištu gradimo svoje dom…
Gde je plan?
Verovatno ste primetili da objave i najave urbanističkih planova i projekata ne možete tek tako d…
GUP po meri čoveka – ali kog?
Sveobuhvatni društveni konsenzus o zajedničkim ciljevima i pravcima prostornog uređenja jednog …
BEOGRAD 2041
Nalazimo se u vrlo specifičnom trenutku – u toku je izrada Generalnog urbanističkog plana Beograd…
GUP Beograda 2041 primedbe
U toku je rani javni uvid u Generalni urbanistički plan Beograda do 2041. godine. Tri godine nako…
Vratiti izmene PGR-a Beograda na početak
Usled velikog broja nepravilnosti koje prate izradu Nacrta izmena i dopuna Plana generalne regula…
U godini neizvesnosti jedno je bilo sigurno – u Beogradu se gradilo i planiralo!
Osvrt na 2021. godinu ostavlja utisak građanske borbe na svim frontovima – od kontinuiranog preba…
Pandemija ≠ izgovor
Grad Beograd najgrublje krši građanska prava u nastojanju da bez učešća javnosti ozakoni štetni i…
Kome je potrebna javna svojina?
Da li je prodaja najbolji način da se prostori u javnom vlasništvu iskoriste i sačuvaju? Beograđa…