meta pixel

Građanske skupštine

za pravedniji grad

Kolektiv Ministarstva prostora čvrsto brani poziciju da građani imaju i pravo i kapacitet da, ukoliko su dobro informisani i dobiju mogućnost da diskutuju sa stručnjacima i drugim zainteresovanim stranama, oblikuju grad i okolinu u zajedničkom interesu. Naš utisak je da  postojeći propisani oblici učešća u planiranju razvoja grada nisu dovoljno inkluzivni i otvoreni za građane kao ko-kreatore planova. 

Pitaju nas kad je već gotovo, a mi želimo zajedno da planiramo!

Trenutno, učešće građana u planiranju grada počinje tek kada koncept ili plan već postoje. Uz to, plansko rešenje u tim prilikama predstavljeno je kroz obimnu i ne lako dostupnu dokumentaciju, što dodatno obeshrabruje želju za učešćem.

Međutim, i oni koji imaju iskustva u čitanju planova i pisanju primedbi retko dobiju obrazloženje kada primedba nije usvojena, a najčešće nije. Obeshrabrenost građana i nepoverenje prema mehanizmima učešća u planiranju videli smo i u  istraživanju javnog mnjenja iz 2021. godine, koje kaže da 93% Beograđana, nikad nije poslalo primedbu na neki plan, iako svaki četvrti stanovnik tvrdi da već jeste ili bi se rado aktivno angažovao u rešavanju prostornih problema u sopstvenom komšiluku. 

Šta je deliberacija?

Deliberacija, proces diskusije i sučeljavanja različitih perspektiva o nekoj temi, ključni je proces za tzv. kolaborativno planiranje, upravo ono u kom se smatra da u odlučivanju moraju učestvovati svi kojih se odluka tiče. 

Ako treba da se dogovorimo o tome da li ćemo na određenom mestu imati park, školu ili dom kulture, ako želimo da uredimo neki deo grada ili da odlučimo o prioritetima u razvoju saobraćaja, onda su jednako dragoceni i tehničko znanje eksperata, i znanje i okviri institucija i donosioca odluka, ali i iskustva građana koji u tom gradu žive i te prostore koriste svakodnevno. Tek ukrštajući sva ta iskustva i perspektive i zajednički kreirajući grad kroz dijalog, možemo reći da se grad razvija zaista u zajedničkom interesu.

Različiti formati deliberacije već se primenjuju u najrazličitijim oblastima, od odluka o političkom sistemu jednog društva, preko reproduktivnih prava, do urbanističkog plana. Ono što im je zajedničko jeste insistiranje na tome da se zaista uključe pozicije svih kojih se ta doluka tiče. 

Probali smo kako deliberacija izgleda kroz četiri foruma i nije nam dosta

Ministarstvo prostora je tokom 2021. i 2022. godine organizovalo četiri mini građanske skupšitne na temu različitih urbanističkih planova, tokom procesa njihovog kreiranja i usvajanja. Ovi forumi su osmišljeni po uzoru na tzv. građanske skupštine koje predstavljaju jedan od modela deliberativne demokratije, koji se širom sveta organizuju ili unutar ili van institucija. Prvi put u Srbiji, građanske skupštine su realizovane u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT), tokom novembra 2020. godine – prva u Beogradu, na temu razvoja centralne pešačke zone, a druga u Valjevu, u vezi sa problemom zagađenja vazduha. Inspirisani ovim primerima, želeli smo da pokušamo da sličan model uspostavimo i u oblasti urbanističkog planiranja.

Forumi su bili dobro struktuirane diskusije u kojima su učestvovali građanke i građani sa područja na kom se izrađuje plan, eksperti iz urbanističkog i prostornog planiranja i drugih oblasti koje su važne za konkretni plan, dok predstavnici institucija koje su radile na planu, kao i donosioci odluka, nažalost nisu želeli da nam se pridruže.

Procesu diskusije prethodi informisanje svih učesnika o temi foruma, što je podrazumevalo sastavljanje informativnih materijala o tome šta su zadati okviri plana, šta je predloženo u samom planskom rešenju, ali i kako to korespondira sa realnim problemima na terenu.

Ova faza podrazumeva da svi sa relativno istim znanjem ulazimo u diskusiju i dajemo predloge. Rezultati foruma su uvek bili vrlo konkretni i relevantni predlozi građana (podržani mišljenjima i reakcijama eksperata) koji bi trebalo da budu uzeti u obzir pri izradi plana.

S obzirom da se radi o novom formatu u lokalnom kontekstu, mi smo probali sa različitim nivoima planova (planovi detaljne regaulcije, plan generalne regulacije i generalni urbanistički plan), ali i sa različitim fazama u razvoju planova – odmah po usvajanju odluke o izradi plana, u preiodu između ranog javnog i javnog uvida, kao i pre javne sednice Komisije za planove).

Forume u Rušnju, Padinskoj skeli i na Novom Beogradu organizovali smo uživo, dok smo onaj koji se odnosio na celu teritoriju Beograda radili onlajn.

Ovo nam je iskustvo pomoglo da razumemo kakve efekte daju sve ove različite okolnosti i da gradimo model koji može zaista kvalitativno da unapredi učešće građana u planiranju naših gradova.

Deliberacija nas uči zajedničkom odlučivanju

Karakteristike ovog formata – da mora biti što inkluzivniji, kao i da se na jednom mestu sučeljavaju različita mišljenja, argumenti i afiniteti kroz dijalog – čini njegove rezultate zaista odrazom zajedničkog interesa. Uz to, naše iskustvo nas je nesumnjivo uverilo u potencijal ovakvih foruma da sve učesnike, bez izuzetka, obrazuje i o samoj temi, ali i samom procesu diskusije i ko-kreiranja.

Sanjamo o tome da se kroz ovakve formate sve više odluka donosi, da njihovi rezultati zaista sprovode, tako da naši gradovi budu odraz svih nas, a ne samo onih koji trenutno imaju moć.

POVEZANI TEKSTOVI

Izveštaj sa trećeg foruma

Izveštaj sa trećeg foruma

U subotu 26. marta 2022. godine, održan je četvrti participativni forum, čija je tema bila Nacrt PGR …